Input:

Pregled novina u mirovinskom sustavu od 1. siječnja 2019.

9.2.2019, , Izvor: Verlag Dashöfer

Paket mirovinskih zakona obuhvaćenih mirovinskom reformom odnosi se na izmjene i dopune šest zakona koji su stupili na snagu  1. siječnja 2019. (Narodne novine, br. 115/18): Zakon o mirovinskom osiguranju[1], Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju[2], Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem[3], Zakon o obveznim mirovinskim fondovima[4], Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima[5] i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima.[6]

U nastavku se daje pregled novina koje se odnose na prava iz mirovinskog osiguranja. S obzirom da se od 1. siječnja 2019. počinju primjenjivati i odredbe koje uređuju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji[7], navode se i neka od tih prava.

 

Zakon o mirovinskom osiguranju - novine

 

Izmjene u krugu obvezno osiguranih osoba

Obvezno se osigurava osoba zaposlena u RH kod poslodavca sa sjedištem u državi članici u kojoj je primjenjuju uredbe EU o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, udomitelj koji obavlja udomiteljstvo kao zanimanje, njegovatelj djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe invaliditetom, te likvidator trgovačkog društva. Osobe koje su 1.1.2019. upisane u sudski registar kao likvidatori trgovačkog društva mogu se na osobni zahtjev osigurati u roku od 12 mjeseci.

Osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika osiguravaju se na osobni  zahtjev. Osobe zatečene 1.1.2019. u mirovinskom osiguranju u svojstvu nositelja ili člana OPG-a, koje ne usklade poslovanje s posebnim zakonom, nego ih nadležno tijelo upiše u Upisnik poljoprivrednika, mogu podnijeti zahtjev za istup iz osiguranja.

Regulira se i staž osiguranja za člana uprave, izvršnog direktora, likvidatora i upravitelja zadruge obvezno osiguranog po osnovi radnog odnosa na nepuno radno vrijeme, koji će uplaćivati razliku doprinosa po rješenju porezne uprave.

Ubrzanje izjednačavanja dobi za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu

Uvjeti za starosnu mirovinu su 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinusu 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.

Do 2027. uvjeti za žene su blaži nego za muškarce.

U 2019. uvjeti za starosnu mirovinu za žene su navršenih 62 godine i 4 mjeseca života i 15 godina mirovinskog staža, a za prijevremenu starosnu mirovinu 57 godina i 4 mjeseca života i  32 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža. Svake naredne godine dobna granica za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu i uvjet dužine mirovinskog staža za prijevremenu starosnu mirovinu povećava se za 4 mjeseca.

Od 1. siječnja 2027. će se izjednačiti uvjeti za muškarce i žene, a do 2033. će se za oba spola povećavati uvjet dobi za starosnu i prijevremenu starosnu za 4 mjeseca godišnje.

Od 1. siječnja 2033. uvjet za starosnu mirovinu je 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a za prijevremenu starosnu mirovinu 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.

 

Sniženje dobne granice za starosnu mirovinu

Dobna granica za starosnu mirovinu snižava se osiguraniku koji je ostvario staž osiguranja s povećanim trajanjem, i to za jednu godinu za svakih 6 godina staža osiguranja za kojeg se 12 mj. računa kao 14 mjeseci, 5 g. staža osiguranja za kojeg se 12 mj. računa kao 15 mj., 4 g. staža osiguranja za kojeg se 12 mj. računa kao 16 mj., te 3 g. staža osiguranja za kojeg se 12 mj. računa kao 18 mjeseci.

Novina je da se za osiguranike koji su ostvarili staž s različitim stupnjevima povećanja povoljnije snižava dobna granice za starosnu mirovinu, jer će se zbrojiti preostali staž  osiguranja za koji nije snižena dobna granica, za koji će se smanjiti dobna granica prema najnižem stupnju povećanja staža prema poslovima na kojima je osiguranik radio.

Od 1. siječnja 2019. primjenjuju se i odredbe Zakona o hrvatskim braniteljima koje reguliraju smanjivanje dobne granice za starosnu mirovinu po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu u borbenom sektoru: od 100 dana do 4 mjeseca sudjelovanja, dobna granica se snižava za 4 mjeseca, te se snižava za jedan mjesec za svaki daljnji mjesec sudjelovanja u borbenom sektoru.

Korisnici mirovina ostvarenih/ određenih prema posebnom propisu pod povoljnijim uvjetima (Hrvatska vojska, službene osobe u MUP-u, zastupnici, pomorci, osiguranici profesionalno izloženi azbestu i dr.), uključujući i korisnike mirovina prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, nemaju pravo na dodatak prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

 

Stroži uvjeti za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika

Uvjet za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika je navršenih 60 godina života (61 od 2027.) i 41 godina staža osiguranja u efektivnom trajanju (razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju u stvarnom trajanju). Međutim, za određivanje mirovine uzima se ukupni mirovinski staž, koji uključuje i staž osiguranja s povećanim trajanjem.

Ova mirovina se ne umanjuje, ali se prema novom zakonu ne povećava po osnovi odlaska u mirovinu nakon 60, odnosno 61 godinu života.

Osiguranicima koji ostvaruju starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, u staž za stjecanje uvjeta i određivanje mirovine ubraja se i poseban staž po osnovi sudjelovanja u Domovinskom ratu u dvostrukom trajanju. 

 

Umanjenje prijevremene starosne mirovine

Od 1. siječnja 2019. važi jedinstveni faktor umanjenja prijevremene starosne mirovine od 0,3% po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu.

Ukupni postotak umanjenja ovisi o starosti osiguranika na dan odlaska  mirovinu, a računa se kao umnožak broja mjeseci koji nedostaju do dobi propisane za starosnu mirovinu i 0,3%, što po godini ranijeg odlaska u mirovinu iznosi 3,6%, odnosno najviše 18% za 5 godina ranijeg odlaska u mirovinu.

Braniteljima koji ostvaruju prijevremenu starosnu mirovinu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima, umanjenje prijevremene starosne mirovine, ovisno o dužini mirovinskog staža, iznosi od 0,1% do 0,34% po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na dob za starosnu mirovinu propisanu Zakonom o mirovinskom osiguranju, odnosno Zakonom o hrvatskim braniteljima.

 

Prijevremena starosna mirovina zbog stečaja poslodavca

Novina je da se, radi ostvarivanja prijevremene starosne mirovine za nezaposlene, koja se ne umanjuje, osiguranika treba odjaviti iz evidencije nadležne službe za zapošljavanje s danom ispunjenja uvjeta za mirovinu, a najkasnije s prvim idućim danom po ispunjenju uvjeta. Pravo na ovu mirovinu ne može steći osiguranik koji je nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu ostao prijavljen službi za zapošljavanje. Kada osiguranik sklopi novi ugovor o radu kod istog poslodavca kod kojega je radni odnos prestao zbog stečaja radi završetka poslova vezanih uz stečaj, ne gubi status neprekidne nezaposlenosti, već se zbrajaju razdoblja nezaposlenosti od dana stečaja do ispunjenja uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu.

 

Obiteljska mirovina

Propisan je prestanak prava na obiteljsku mirovinu iza bioloških roditelja djetetu s danom posvojenja određenog pravomoćnim rješenjem nadležnog centra za socijalnu skrb, ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

 

Povećanje starosne mirovine

Osiguraniku koji prvi puta ostvari mirovinu nakon propisane dobi za starosnu mirovinu (65 godina muškarac, 62 godine i 4 mjeseca žena u 2019.), a ima navršenih 35 godina mirovinskog staža, starosna mirovina se povećava za 0,34% za svaki mjesec odlaska u mirovinu nakon dobi za starosnu mirovinu. Povećanje starosne mirovine po godini kasnijeg odlaska u mirovinu iznosi 4,08%, a najviše 20,4% u slučaju odlaska u mirovinu 5 godina nakon dobi za starosnu mirovinu.

U istom opsegu se povećava i obiteljska mirovina iza osiguranika koji je umro nakon propisane dobi za starosnu mirovinu, navršio je 35 godina mirovinskog staža, a nije ostvario mirovinu.

Ovo povećanje odnosi se i na korisnika kojemu je po osnovi staža osiguranja s povećanim trajanjem snižena dobna granica, kojemu se mirovina povećava za 0,34% za svaki mjesec za koji je kasnije otišao u mirovinu u odnosu na najraniji mogući odlazak  u mirovinu temeljem snižene dobne granice za starosnu mirovinu.

Isto se odnosi i na osiguranike koji ostvaruju starosnu mirovinu prema Zakonu o hrvatskim braniteljima s pravom na sniženje dobne granicom po osnovu sudjelovanja u Domovinskom ratu u borbenom sektoru. Nadalje, sve vrste mirovina prema tom zakonu povećavaju se prema broju dana sudjelovanja u borbenom sektoru i to od 0,5% (do 30 dana sudjelovanja) do 30% (za 1441 i više dana sudjelovanja), a dragovoljcu iz Domovinskog rata se dodaje još 10%.

 

Proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu

Dosadašnji zakon omogućavao je korištenje mirovine uz rad do polovice punog radnog vremena samo korisnicima starosne mirovine.

Novina je da i korisnici prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, starosne mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, te zaposlenici na razminiranju, također mogu raditi do pola punog radnog vremena i primati mirovinu u punom iznosu.

Osiguranik koji nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, na temelju izmijenjenog ugovora o radu nastavi raditi s pola punog radnog vremena, može i bez prestanka radnog odnosa ostvariti starosnu mirovinu od dana s kojim je nastavio raditi s nepunim radnim vremenom. Međutim. osiguraniku koji ostvaruju prijevremenu starosnu mirovinu mora prestati radni odnos, te može ponovno zasnovati radni odnos s nepunim radnim vremenom i primati prijevremenu starosnu mirovinu.

Korisnici starosne mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, te radnici na razminiranju, mogu raditi s punim radnim vremenom i primati mirovinu umanjenu za 50%.

Pravo na rad (manje od 3,5 sati dnevno) i korištenje cijele invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti imaju hrvatski branitelji i HRVI iz Domovinskog rata, ako je uzrok invalidnosti u cijelosti ili dijelom posljedica obrane suvereniteta RH.

Osiguranici koji obavljaju djelatnost na temelju koje su obvezno osigurani (obrtnici, samostalne profesionalne djelatnosti i dr.), ne mogu raditi i primati mirovinu, jer se te djelatnosti ne mogu obavljati s nepunim radnim vremenom.

 

Ponovno određivanje mirovine

Nakon što ostvari 12 mjeseci staža osiguranja, nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti na temelju koje je obvezno osiguran, korisnik može podnijeti

 

 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: