Input:

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o doprinosima

2.12.2024, Izvor: Vlada.hr

USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/2010. – pročišćeni tekst i 5/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

 

  1. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
  1. a) Ocjena stanja

Zakon o doprinosima („Narodne novine“, br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18., 33/23. i 114/23., u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sva pitanja vezana uz doprinose kao što su: vrste doprinosa i stope za obračun, obveznik doprinosa, obveznik obračunavanja doprinosa, obveznik plaćanja doprinosa, osnovice za obračun i način njihova utvrđivanja, obveza i način obračunavanja, obveza plaćanja i rokovi za uplatu, obveza izvješćivanja, jedinstveni nazivi osiguranja te druga pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa.

Zakon, zbog svoje široke primjene, mora biti usklađen sa zakonima koji uređuju obvezna osiguranja. Tako je zakonski tekst usklađen s propisima o mirovinskom osiguranju i obveznom zdravstvenom osiguranju, o zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti i Pomorskim zakonikom.

Od donošenja Zakona dogodile su se brojne izmjene i dopune istog, između ostaloga, na temelju antirecesijskih mjera iz 2009. godine snižen je koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i to s 1,2 na 0,8 te je uveden dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama 1% i 3% na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske.

Izmjenama i dopunama Zakona napravljenim u 2013. godini odredbe Zakona usklađene su s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Nadalje, od tada se uvodi poslodavcima – obveznicima zapošljavanja osoba s invaliditetom, sukladno odredbama tada važećeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“, broj 157/13.), plaćanje doprinosa za zapošljavanje po stopi od 1,7%. Propisani su jednostavniji načini utvrđivanja obveza doprinosa obveznicima doprinosa za njihovo osobno osiguranje na način da osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost same utvrđuju obvezu doprinosa putem obrasca JOPPD, osobama s profesionalnim statusom obveza se utvrđuje „trajnim“ rješenjem, a pomorcima – članovima posade broda u međunarodnoj plovidbi obveza se utvrđuje nakon isteka kalendarske godine. Propisan je i postupak provedbe plaćanja doprinosa koji je do tada bio uređen odredbama Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa na temelju radnog odnosa („Narodne novine“, br. 49/12., 31/14. i 143/14.). Uvedena su oslobođenja prilikom obračuna obveze doprinosa za mlade osobe do 30 godina života s kojima poslodavac sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, na način da je za te osobe propisana samo obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i to u razdoblju do pet godina od početka zaposlenja. Izmjenama i dopunama Zakona napravljenim u 2016. godini povećan je koeficijent za utvrđivanje minimalne mjesečne osnovice s 0,35 na 0,38, a kako bi se iznos minimalne mjesečne osnovice uskladio s iznosom minimalne plaće. Nadalje, ukinuta su izuzeća od obveze doprinosa po osnovi drugog dohotka prema autorskim i umjetničkim naknadama te prema primicima koje ostvaruju umirovljenici. Također su smanjene stope doprinosa za primitke po osnovi drugog dohotka i druge djelatnosti i to doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti s 20% odnosno 15% na 10% odnosno 7,5%, doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje s 5% na 2,5% te doprinos za zdravstveno osiguranje s 15% na 7,5%. Osim navedenoga, osobama u radnom odnosu koje su istovremeno kod poslodavca članovi uprave trgovačkog društva ili izvršni direktori trgovačkog društva ili izvršni upravitelji zadruge propisana je mjesečna osnovica za obračun doprinosa u visini osnovice propisane za osiguranike po osnovi obrta ako se ne isplaćuje plaća ili se isplaćuje plaća niža od propisane. Izmjenama i dopunama Zakona iz 2018. godine ukinuti su doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7% i doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi 0,5% te je povećan doprinos za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%. Također je uvedena godišnja razlika obveze doprinosa članovima uprave, izvršnim direktorima trgovačkih društava, likvidatorima i upraviteljima zadruga koji nisu osigurani po toj osnovi te je uređena obveza doprinosa za sezonske radnike u poljoprivredi koja se plaća putem vrijednosnog kupona.

Izmjenama Zakona iz 2023. godine ukinute su antirecesijske mjere iz 2009. godine na način da je koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju na teret sredstava državnog proračuna povećan s 0,8 na 1,2 te je ukinut dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po osnovi mirovine.

Također je izmjenama i dopunama Zakona iz 2023. godine uvedeno umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti osiguranicima po osnovi radnog odnosa radi omogućavanja većeg raspoloživog dohotka osiguranicima po osnovi radnog odnosa koji imaju niže dohotke odnosno koji imaju nultu ili veoma nisku poreznu obvezu. Umanjenje je propisano za osiguranike po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura. Umanjenje za bruto plaće do 700,00 eura je fiksno i iznosi 300,00 eura. Za bruto plaće od 700,01 eura do 1.300,00 eura iznos umanjenja mjesečne osnovice izračunava se kao umnožak koeficijenta 0,5 i razlike od 1.300,00 eura i ukupnog iznosa bruto plaća za određeni mjesec.

Nadalje, istim izmjenama i dopunama Zakona uređen je porezni tretman primitka po osnovi nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnicu) u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja na način da se tako ostvareni primitak izuzeo od obveze doprinosa po osnovi drugog dohotka. Isto tako, odredbe o osnovama osiguranja usklađene su s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te su se odredbe o obvezi doprinosa za udomitelje koje su bile propisane Pravilnikom o doprinosima prebacile u Zakon.

Također, usklađene su odredbe o ostalim primicima uz plaću vezane uz premije osiguranja koje poslodavac plaća za svoje radnike s odredbama Zakona o porezu na dohodak koji je na snazi od 1. siječnja 2020. Usklađene su i odredbe o dospijeću obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti s odredbama propisa o porezu na dobit i propisa o porezu na dohodak. Isto tako, proširen je izbor koeficijenata za izbor više osnovice za plaćanje doprinosa osiguranicima koji su obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje i čija je mjesečna osnovica za obračun doprinosa propisana kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenog koeficijenta s ciljem kako bi se samostalne obveznike doprinosa koji doprinose plaćaju prema propisanoj mjesečnoj osnovici potaklo na izbor više osnovice što bi za posljedicu imalo veće uplate u mirovinski i zdravstveni sustav.

Uredile su se odredbe koje se pozivaju na srednji tečaj kune zbog prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura te su se odredbe Zakona dodatno nomotehnički uredile.

Pozitivna kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske očituju se povećanom aktivnošću svih sudionika u gospodarstvu. Temeljem toga, uočena su i pozitivna makroekonomska kretanja koja se očituju u smanjenoj stopi registrirane nezaposlenosti u odnosu na prethodna razdoblja. Dobri makroekonomski pokazatelji izravno utječu, između ostaloga, na tržište rada što se projicira na povećanje zaposlenosti odnosno smanjenje stope registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj.

Prema podacima iz administrativnih izvora i Ankete o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku stopa registrirane nezaposlenosti je u 2014. godini iznosila 19,6% s 1.342.149 zaposlenih osoba, dok je stopa registrirane nezaposlenosti u 2023. godini iznosila 6,1% s 1.663.522 zaposlenih osoba. Iz navedenog se zaključuje kako je u promatranom razdoblju došlo do značajnog smanjenja stope registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Zbog pozitivnih makroekonomskih pokazatelja koje se projiciraju, između ostaloga, na tržište rada pojačana je potražnja za radnicima što će za posljedicu imati dodatno smanjenje registrirane nezaposlenosti u budućem razdoblju.

Nadalje, doprinos za zdravstveno osiguranje temelji se na modelu solidarnosti, odnosno isti plaćaju svi oni koji ostvaruju primitke/dohotke i za one koji ne ostvaruju primitke/dohotke odnosno koji prema ostvarenim primicima nemaju obvezu doprinosa (npr. djeca, umirovljenici) što je u skladu s člankom 51. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 08/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 05/14.) prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Također, uvođenje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu u trajanju do pet godina imalo je za svrhu poticanje poslodavaca na zapošljavanje mladih osoba na neodređeno vrijeme s ciljem smanjenja udjela mladih nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Također, ovakvim načinom poticanja zapošljavanja cilj je bio smanjiti stopu nezaposlenosti određenih dobnih skupina radno aktivnog stanovništva. Smanjujući stopu registrirane nezaposlenosti smanjen je i udio mladih nezaposlenih osoba (od 15-29 godina) u ukupnom broju nezaposlenih osoba.

Korištenjem oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu u uvjetima povećane potražnje za radnicima te posljedično i povećane zaposlenosti odnosno pada registrirane nezaposlenosti izazov je postići održivost sustava zdravstvenog osiguranja. Kako je stopa nezaposlenosti značajno pala te se makroekonomska situacija znatno poboljšala i povećana je potražnja za radnom snagom potrebno je normativno regulirati oslobođenje od obračuna doprinosa za mlade osobe.

Također, Zakon je potrebno uskladiti u dijelu pozivanja na prirez porezu na dohodak s propisima kojima je bio uređen prirez porezu na dohodak s obzirom da je isti s 1. siječnja 2024. ukinut.

 

  1. b) Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom

Prema statističkim podacima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u srpnju 2024. godine broj nezaposlenih osoba je oko 88 tisuća, a broj izdanih radnih dozvola za strane radnike 144 tisuće, 2014. godine kada je uvođeno oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za mladu osobu broj nezaposlenih osoba prelazio je 300 tisuća.

Iz navedenog je razvidno da je stopa nezaposlenosti u promatranom razdoblju značajno pala, a kako se makroekonomska situacija znatno poboljšala te je povećana potražnja za radnom snagom, ovim Prijedlogom zakona predlaže se ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na osnovicu za osiguranika po osnovi radnog odnosa – mladu osobu te za osiguranika po osnovi radnog odnosa  - izaslanog radnika – mladu osobu.

Kako se oslobođenje od obveze doprinosa za mladu osobu odnosi isključivo na doprinose na osnovicu kojih je obveznik poslodavac, ukidanje ovog oslobođenja neće


 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: