Input:

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

2.12.2024, Izvor: Verlag Dashöfer

USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

 

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

 

  1. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

a) Ocjena stanja

Zakonom o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 138/20. i 151/22.; u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je: tko su porezni obveznici, način utvrđivanja dohotka i porezne osnovice, porezne stope, porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, rokovi i način plaćanja poreza i drugo.

 

Naime, sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020., kojim su između ostaloga utvrđeni ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava, a koja je posebno usmjerena na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika radi ispunjavanja zadanih ciljeva pristupilo se izradi novog Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16.) koji je u primjeni od 1. siječnja 2017., a kojim je u odnosu na ranije važeći Zakon o porezu na dohodak, pojednostavljen sustav oporezivanja dohotka i smanjeno ukupno porezno opterećenje.

 

Zakonom je propisano utvrđivanje dohotka kao godišnjeg dohotka i konačnog dohotka. Godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom te koji se utvrđuje putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a godišnji porez plaća se po poreznim stopama od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice. Konačnim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja, dohodak po osnovi povrata doprinosa i dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, a oporezuje se ovisno o izvoru po poreznim stopama od 12%, 24% i 36%.

 

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost, mogu utvrđivati dohodak i porez na dohodak, osim na temelju vođenja poslovnih knjiga, i u paušalnom iznosu ako ne ostvare ukupni godišnji primitak veći od iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema zakonu kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost.

 

Također, povećan je osnovni osobni odbitak s 2.600,00 kuna na 3.800,00 kuna i odnosi se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak te osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, uzdržavanu djecu i invalidnost.

 

Zakonom su dodatno propisani primici koji se ne uzimaju u obzir kod određivanja iznosa do kojeg se neka osoba može smatrati uzdržavanim članom, te je taj iznos povećan s 13.000,00 kuna na 15.000,00 kuna.

 

S ciljem daljnjeg poreznog rasterećenja i pojednostavljenja sustava, od 1. siječnja 2019. na snazi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 106/18.). Navedenim izmjenama propisano je između ostaloga, proširenje godišnje porezne osnovice za primjenu stope od 24% s 210.000,00 kuna na 360.000,00 kuna. Također, proširili su se primici koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove te primici koji se ne smatraju dohotkom. Propisano je i obvezno donošenje odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave kojima se propisuje visina paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, odnosno visina paušalnog poreza po krevetu u slučaju ne donošenja odluke. Ukinut je dohodak od osiguranja te su donesene i druge odredbe.

 

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 121/19.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. propisane su sljedeće bitne izmjene i dopune dotadašnjeg Zakona:

  • povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna
  • umanjenje obveze poreza na dohodak po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života odnosno za 50% za mlade od 26 do 30 godina koja je obračunana na dio porezne osnovice do iznosa 360.000,00 kuna, a na koju se plaća godišnji porez na dohodak po stopi od 24%
  • smanjenje administrativnog opterećenja tj. ukidanje izdavanja poreznih rješenja obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu te pojednostavljenje izvještavanja o inozemnim primicima
  • propisana su obilježja nesamostalnog rada za potrebe oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija, a to su kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka.

 

Nadalje, tijekom 2020. godine nastankom posebnih okolnosti utvrđenih općim poreznim propisom, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 32/20.) propisano je da se primicima po osnovi samostalne djelatnosti ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica izazvanih posebnim okolnostima.

 

S ciljem daljnjeg poreznog i administrativnog rasterećenja poreznih obveznika, Zakonom  o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 138/20.) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. izvršene su sljedeće izmjene i dopune:

  • smanjene su sve porezne stope koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka s 36% na 30%, s 24% na 20% i s 12% na 10%
  • ukinuto je uvećanje godišnje porezne osnovice za ostvareni iznos drugog dohotka koji ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka
  • proširena je mogućnost isplate primitaka u naravi po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica
  • definiran je porezni položaj nacionalne naknade za starije osobe propisane posebnim propisom
  • propisana je obveza javnim bilježnicima dostave ovjerenih isprava o ostvarivanju dohotka od imovine Poreznoj upravi - pojednostavljena prijava dohotka od imovine
  • propisan je porezni tretman primitaka koje će ostvarivati osobe koje su stekle status digitalnog nomada sukladno posebnom propisu po osnovi tako stečenog statusa
  • povećano je porezno opterećenje za one porezne obveznike koji ne prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima.

 

Nadalje, radi provedbe Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine“, broj 146/20.) Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 151/22.) koji je stupio na snagu s 1. siječnja 2023. izmijenjene su odredbe povezane s kunom radi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Osim navedenih izmjena radi uvođenja eura, istim propisom izvršene su i izmjene i dopune s ciljem daljnjeg poreznog i administrativnog rasterećenja, i to:

  • povećan je iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti na godišnjoj razini, a da se smatra uzdržavanim članom s 15.000,00 kuna na 24.000,00 kuna (3.185,40 eura)
  • propisano je da su fizičke osobe - proizvođači električne energije koje kao krajnji kupci s vlastitom proizvodnjom, a koje su prethodno bile proizvođači električne energije kao korisnici postrojenja za samoopskrbu, obveznici poreza na dohodak ako ostvare ukupan godišnji primitak veći od četverostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka (veći od 10.000,00 kuna odnosno 1.327,24 eura)
  • propisano je da se isplata primitaka za koje postoji obveza isplate na račun može izvršiti na bilo koji račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet kojeg fizičke osobe imaju otvorenog kod banke neovisno o tome je li riječ o žiroračunu ili tekućem računu.

 

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 114/23), koji je stupio na snagu s 1. siječnja 2024. izvršene su i izmjene i dopune:

- dana je ovlast jedinicama lokalne samouprave da u granicama propisanim zakonom svojim odlukama propišu visinu poreznih stopa za godišnje dohotke, a s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak, te se na taj način povećala njihova porezna autonomija i otvorio prostor za porezno rasterećenje što je dovelo do pojednostavljenja cjelokupnog sustava oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj. Budući da jedinice lokalne samouprave svojim odlukama mogu samostalno odrediti visine poreznih stopa u povećanim poreznim rasponima, omogućilo im se zadržavanje željene razine prihoda

- brisan je pojam osnovice osobnog odbitka i povećan iznos osnovnog osobnog odbitka s 530,90 eura na iznos od 560,00 eura, a radi utvrđivanja iznosa uvećanog osobnog odbitka i neoporezivih primitaka, propisana je primjena izmijenjenih koeficijenata na iznos osnovnog osobnog odbitka vodeći računa da porezni obveznici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja tih iznosa

- povećan je iznos porezne osnovice na koju se primjenjuje viša porezna stopa te je na taj način smanjen obuhvat poreznih obveznika koji podliježu oporezivanju po višoj poreznoj stopi. Naime, iznos godišnje porezne osnovice povećan je s 47.780,28 eura na 50.400,00 eura odnosno iznos mjesečne porezne osnovice s 3.981,69 eura na 4.200,00 eura

- s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak, povećane su porezne stope na konačne dohotke, osim na konačan drugi dohodak po osnovi privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi s 10% na 12%, 20% na 24% i 30% na 36%. Povećanjem poreznih stopa kojima se oporezuju konačni dohoci porezno opterećenje građana za te dohotke ostalo je približno jednako dotadašnjem

- obzirom da u sustavu poreza na dohodak nije bio izrijekom uređen pojam napojnice i porezni tretman iste, precizno je određen taj primitak u sustavu poreza na dohodak te je propisano da se na primitke ostvarene temeljem nagrade za dobro obavljenu usluga primljene od strane trećih osoba (napojnice) ostvarene do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak, a da razlika isplaćena iznad tog iznosa podliježe oporezivanju u okviru konačnog drugog dohotka po stopi od 20%

- uzimajući u obzir sadržaj prava koja proizlaze iz dionica i poslovnih udjela odnosno njihovu gospodarsku suštinu, izjednačen je porezni tretman dodjele ili opcijske kupnje dionica i poslovnih udjela

- izjednačen je porezni tretman kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice s kamatama ostvarenim ulaganjem u ostale dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca koje izdaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te je propisano da se otuđenjem financijske imovine ne smatra otuđenje dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca koje izdaju Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

- jasnije je uređena odredba vezana za uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja u slučaju kada se radi o darovanjima danim prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija zbog uočene nejasnoće u primjeni iste

- ujednačen je početak računanja razdoblja, neovisno o načinima stjecanja financijske imovine obzirom da su odredbe Zakona o porezu na dohodak u slučaju kada se radi o otuđenju financijske imovine različito uređivale početak računanja razdoblja od dvije godine

- propisana je obveza plaćanja poreza na dohodak sa zadnjim danom podnošenja godišnje porezne prijave umjesto danom podnošenja godišnje porezne prijave kako bi se administrativno rasteretili porezni obveznici u smislu predaje poreznih prijava i plaćanja porezne obveze.

 

            b) Pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Hrvatska je iseljenička zemlja još od kraja 19. stoljeća te gotovo 4 milijuna Hrvata i njihovih potomaka živi u inozemstvu. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju sredinom 2013. godine zabilježen je nagli porast broja iseljenih osoba i to radno sposobnog stanovništva. Kontinuirani trend negativnog demografskog kretanja, smanjenje broja stanovnika te starenje stanovništva posredno negativno utječe na gospodarski i društveni razvoj Republike Hrvatske. Naime,  stanovništvo je najvažniji resurs kojim država raspolaže, a iako su demografski izazovi prisutni u svim državama Europske unije, u Republici Hrvatskoj su posebno izraženi. Stoga je potrebno pronaći načine, između ostalih, i kroz mjere fiskalne politike, za jačanjem demografske slike zemlje i stvaranjem poticajnog okruženja za zapošljavanje i trajni povratak iseljenih hrvatskih državljana u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi Republika Hrvatska postala kvalitetnije i poželjnije mjesto za život. Radi postizanja legitimnih demografskih ciljeva koji su u općem/javnom interesu te potreba tržišta rada Programom Vlade Republike Hrvatske 2024.-2028. (dalje u tekstu: Program Vlade) želi se zaustaviti iseljavanje i potaknuti povratak hrvatskih državljana. Naime, u Republici Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika. Do 31. kolovoza 2024. izdano je 144.068 dozvola za rad i boravak od čega je 57.274 za mlade osobe ispod 30 godina koje ostvaruju porezne olakšice. Poticanje povratka iseljenika i njihovo zaposlenje može pridonijeti rastu gospodarstva, a njihovo plaćanje doprinosa pridonijet će povećanju mirovina i financiranju zdravstva. Poticanje povratka iseljenika je jedan od tri demografska prioriteta jer se Republika Hrvatska suočava s trostrukim demografskim izazovom: starenjem stanovništva, padom nataliteta i iseljavanjem.

 

Obzirom na navedeno, a kako bi se potaknuo povratak iseljenih hrvatskih državljana koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine te kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj, predlaže se propisati oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak kojeg isti ostvare od nesamostalnog rada - plaće na razdoblje od pet godina. Hrvatski iseljenici ionako ne plaćaju porez na dohodak dok su u inozemstvu i njihovo oslobađanje poreza na 5 godina u poreznom smislu ne predstavlja gubitak. Poticanjem njihova povratka i zapošljavanja, iseljenici mogu pridonijeti hrvatskom gospodarstvu i državnom proračunu kroz plaćanje PDV-a na potrošnju, rastu mirovina kroz plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje i financiranju zdravstva kroz plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Istodobno, pridonose popravljanju demografske slike Hrvatske.

 

Dakle, cilj predložene porezne olakšice je poticanje povratka iseljenih hrvatskih državljana kako bi ih se motiviralo i ohrabrilo na zapošljavanje u Republici Hrvatskoj što će doprinijeti rastu hrvatskog gospodarstva kao i demografski opstanak odnosno ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike. Naime, riječ je i o jednoj od mjera za prevladavanje odnosno ublažavanje negativnih demografskih kretanja koja uključuje stvaranje poticajnog okruženja za povratak iseljenih hrvatskih državljana i razvoj gospodarstva. Ovom poreznom olakšicom izravno će se utjecati na povećanje raspoloživog dohotka što posljedično utječe na povećanje životnog standarda te odluku iseljenih hrvatskih državljana o povratku u Republiku Hrvatsku. Ističe se kako je demografska revitalizacija i opstojnost hrvatskog naroda strateško pitanje budućnosti Republike Hrvatske. Isto tako, napominje se da je preokretanje negativnih demografskih trendova, jasno definiranom pronatalitetnom politikom i stvaranjem poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku radi njezine konkurentnosti, otpornosti gospodarstva te podizanja kvalitete života građana, u skladu s Programom Vlade. Dakle, demografska revitalizacija i opstojnost hrvatskog naroda strateško je pitanje budućnosti o kojem ovise gospodarski razvoj Hrvatske, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava te vitalnost urbanih i ruralnih sredina zemlje.

 

Prema predloženoj poreznoj olakšici sve fizičke osobe - povratnici koje ispunjavaju propisane uvjete ostvarit će pravo na umanjenje porezne obveze po osnovi ostvarenog dohotka od nesamostalnog rada na području cijele Republike Hrvatske što je razmjerno svrsi koja se time želi postići, a to je:

  • stvaranje poticajnog okruženja za povratak hrvatskih iseljenika
  • demografski opstanak te ispunjenje ciljeva pronatalitetne politike što će doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske, održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te vitalnosti urbanih i ruralnih sredina zemlje.

 

Navedeno oslobođenje ostvarili bi hrvatski iseljenici u prekomorske i europske države utvrđene sukladno posebnom propisu kojim se uređuju odnosi Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Točnije, pravo na oslobođenje ostvaruju oni hrvatski državljani koji bi prijavom prebivališta i boravišta prijavili povratak u Republiku Hrvatsku, nakon što su boravili u inozemstvu neprekidno najmanje dvije godine pod uvjetom da su u Republici Hrvatskoj trajno odjavili prebivalište ili prijavili privremeni odlazak, a nisu po nalogu tuzemnog poslodavca izaslani na rad u inozemstvo, kao i oni hrvatski državljani koji nikada nisu imali prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj. Temeljem podataka iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, pravo na oslobođenje ostvarivalo bi se od 1. siječnja godine u kojoj su ispunjeni uvjeti. Porezna uprava navedeno oslobođenje utvrđivala


 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: