Input:

Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

2.12.2024, Izvor: e-Savjetovanja (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard?page=1)

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

 

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br.  85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

 

 

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

 

a) Ocjena stanja

 

Opći porezni zakon („Narodne novine“ broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22 ; u daljnjem tekstu: OPZ) koji je stupio  na snagu 1. siječnja 2017. godine, predstavlja zajedničku osnovicu sustava poreznog prava Republike Hrvatske. OPZ je pravni instrument kojim su uređene sve bitne značajke porezno-pravnog odnosa, tj. prava i obveza sudionika u tome odnosu (poreznih tijela i poreznih obveznika) i postupovnih odredbi u pogledu njihova provođenja. OPZ na jedinstven način uređuje opća pitanja u području poreza i javnih davanja i čini zajedničku osnovicu za sve posebne zakone toga područja.

 

b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

 

Ovim izmjenama i dopunama predlažu se izmjene prvenstveno uslijed prelaska na elektronički način izdavanja akata i komunikacije sa poreznim obveznicima. Radi se o potrebi da se sustav Porezne uprave digitalizira u najvećoj mogućoj mjeri što se ponajprije očituje u komunikaciji s poreznim obveznicima. Porezni akti te ostala pismena koja nisu porezni akti dostavljat će se poreznom obvezniku također elektroničkim putem, kroz sustav ePorezna. Obveza uporabe ePorezne proširuje se za sve pravne osobe, obveznike poreza na dobit, obveznike dohotka od samostalne djelatnosti, obveznike poreza na dohodak od  iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova te za članove posade broda u međunarodnoj plovidbi. Svi obveznici koji podnose zahtjeve Poreznoj upravi elektroničkim putem automatski daju privolu za dvosmjernu komunikaciju. Upravni ugovor moći će porezni obveznik ugovoriti s Poreznom upravom elektroničkim putem za dospjele dugove do visine 10.000,00 eura, bez odlaska u ispostavu Porezne uprave i dodatnog administriranja.

 

Kao dio strateškog cilja digitalizacije poreznog nadzora, sagledana je sudska praksa te je primijećeno kako odredba o mogućnosti poreznog nadzora izaziva stanovite nedoumice. Potrebno je terminološki urediti da porezni nadzor može „započeti“ unutar roka od tri godine od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze, umjesto dosadašnjeg izraza „obavljati“.

 

Iznimka da se porezni nadzor može obavljati i u razdoblju od 6 godina od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze proširena je na postupke koji uključuju ili se odnose na poslovanje obveznika s inozemstvom obzirom da su takvi postupci često zahtjevni i dugotrajni, te organizacija OECD ukazuje na nužnost osiguranja dovoljno dugog razdoblja u kojem se porezni nadzor može provoditi. Uz navedeno druge države imaju drugačije zastarne rokove, a međunarodni ugovori nemaju izričite odredbe o zastari, već upućuju na domaće pravo.  

Zbog digitaliziranja i informatiziranja postupka poreznog nadzora proširuje se mogućnost izdavanja naloga o zabrani rada i na području digitalnih platformi i drugih virtualnih oblika poslovanja. Također je potrebno omogućiti digitalno izdavanje i samim time i potpisivanje zapisnika elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela. Kako će se porezni akti dostavljati u korisnički pretinac, zapisnik izdan fizičkom obliku treba biti iznimka, ali mora biti moguće u iznimnim slučajevima izdati i takav zapisnik u kojem slučaju se primjenjuju postojeća pravila. Propisivanjem postupanja tijela i u slučaju dostave prigovora na zapisnik o poreznom nadzoru izvan roka jasnije se definira postupak poreznog nadzora čime se povećava pravna sigurnost.

U postupcima zlouporabe prava otvorena je mogućnost da isti započne trenutkom saznanja za postojanje indicija da je izvršena zlouporaba prava. Postupak naplate od poreznog jamca provesti će se u slučaju nemogućnosti naplate poreznog duga od poreznog obveznika primjenom svih oportunih mjera prisilne naplate.

Porezni sustav temelji se na načelu samooporezivanja, odnosno obvezi podnošenja poreznih prijava, kojima porezni obveznici samostalno utvrđuju porezne obveze. Utvrđivanje porezne obveze od strane poreznih tijela trebalo bi biti izuzetak. U praksi je često primijećeno da porezni obveznici ne podnose porezne prijave. Iz tog razloga u postupku utvrđivanja porezne obveze, radi lakše naplate poreza, određuju se kao jamci platci članovi trgovačkog društva u slučaju nepodnošenja zakonom propisanih mjesečnih i godišnjih poreznih prijava.

 

Evaluacijom propisane mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača na sreću putem interneta, koja se provodi blokadom pristupa sadržaju internet stranica temeljem odredbi članka 44. Općeg poreznog zakona utvrđena je njena nedovoljna učinkovitost s obzirom na postojanje niza alternativnih informatičkih rješenja koja omogućuju ponovno pristupanje blokiranim internetskim stranicama (npr. instaliranjem privatnih VPN adresa na mobitele i računala). Navedena mjera uvedena je s ciljem sprječavanja sudjelovanja građana u igrama na  sreću nelicenciranih priređivača koje se putem interneta priređuju bez poštivanja pozitivnih propisa Republike Hrvatske. Kako bi se povećala učinkovitost bilo je potrebno dodatno proširiti mjere sprječavanja sudjelovanja građana u nedozvoljenoj gospodarskoj djelatnosti. Analiza regulative drugih zemalja članica EU pokazala je da veliki broj njih uz blokadu internetskih stranica provodi i blokadu financijskih transakcija radi suzbijanja nezakonitog obavljanja gospodarske djelatnosti putem interneta. Ovim člankom regulira se zabrana rada koja se provodi zabranom izvršenja plaćanja prema poslovnim subjektima koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta. Navedenu mjeru provodili bi pružatelji platnih usluga. Propisivanje nove mjere nužno je jer priređivači igara na sreću koji nemaju stečeno pravo priređivanja (nelicencirani priređivači) u Republici Hrvatskoj  u državni proračun ne uplaćuju zakonom propisane naknade, djelatnost obavljaju ne ispunjavajući zahtjeve propisa koji u Republici Hrvatskoj regulira priređivanje igara na sreću i ne podliježu nadzoru od strane nadležnih nacionalnih tijela.

 

Naime, propisi koji reguliraju priređivanje igara na sreću putem interaktivnih kanala on line igranja, odnosno interneta, zabranjuju primanje uplata od osoba mlađih od 18 godina te reguliraju obveznu provjeru ispravnosti identifikacijskih podataka igrača u postupku registracije. Zakonska zabrana primanja uplata od osoba mlađih od 18 godina te obveza provjere ispravnosti identifikacijskih podataka igrača u postupku registracije, predstavljaju dio zakonodavnog okvira koji osigurava priređivanje igara na sreću na društveno odgovoran način u cilju sprječavanja ovisnosti maloljetnika o prekomjernom i kompulzivnom igranju i zaštite vrijednosti društvene zajednice. Nelicencirani priređivači igara na sreću,  priređivanjem igara na sreću putem interneta izbjegavaju ispuniti zakonskim i podzakonskim propisima Republike Hrvatske regulirane uvjete priređivanja igara na sreću na društveno odgovoran način i tako mogu izazivati teško nadoknadivu štetu za društvenu zajednicu.

 

Kod objave liste dužnika zainteresirana javnost biti će upoznata sa činjenicom da  porezno tijelo kod pojedinih dužnika objavljenih na listi provjerava moguće elemente prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.

 

Radi dokidanja nelojalne tržišne utakmice, tehnološkog razvitka te nepostojanja operativnih prepreka za uvođenje obveze izdavanja računa i fiskalizacije za sve prodajne subjekte i na svim prodajnim mjestima potrebno je izdavati račune u maloprodaji dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica.

 

Kod zastare prava na naplatu porezne obveze, kamata i troškova ovrhe nužno je ozakoniti situacije u kojima  porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate.   U slučajevima kada je društvo brisano iz sudskog registra, a u trenutku brisanja dug nije bio u zastari, porezno tijelo više ne može pokrenuti postupak naplate. Međutim, može se naknadno pronaći imovina, u kojem slučaju se otvara stečajni postupak. Od brisanja društva do otvaranja stečaja može proći duže vremensko razdoblje te bi ovakvom izmjenom odredbe spriječili nastup zastare prava na naplatu. Također i u slučajevima pobijanja dužnikovih pravnih radnji, porezno tijelo nije u mogućnosti pokrenuti postupak naplate iz imovine do okončanja parničnog postupka pobijanja.

Postojeća obveza banaka da dostavlja određene podatke Ministarstvu financija, Poreznoj upravi dorađuje se radi uvođenja eura kao službene valute, te se precizira u kojim rokovima je dostava podataka obvezna te na što se odnosi termin izvještajno razdoblje.

 

U odnosu na troškove nastale zastupanjem stranke, a radi promijenjene sudske prakse viših sudova, došlo je do povećanja novčanih obveza za državni proračun. Na temelju zakonskog ovlaštenja da se određeni institut može propisati drukčije od Zakona o općem upravnom postupku, u ovom Zakonu se predlaže obveza svakog sudionika poreznog postupka da snosi svoje troškove, osim izuzetaka propisanih samim Zakonom.

 

Usklađenjem s drugim izmijenjenim zakonima i temeljem prakse poreznih tijela nužne su određene tehničke dorade, kao što su primjerice u članku o načelu odabira poreznih obveznika za porezni nadzor i u članku o izricanju upravnih mjera, zaokruživanje iznosa poreznog duga za koji se neće provoditi ovrha, usklađenje kod otpisa dospjelog poreznog duga, produljenje roka za provođenje postupka osiguranja.

c) Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

 

Posljedice izmjena i dopuna Općeg poreznog zakona su osiguravanje interoperabilnih, personaliziranih i digitalnih javnih usluga te povećanje učinkovitosti postupanja poreznih tijela. Izmjene i dopune Općeg poreznog zakona imat će pozitivne učinke na poslovne subjekte, građane i tijela javne vlasti u području gospodarstva: osiguranjem jednakih uvjeta poslovanja za sve poduzetnike, omogućavanjem bržeg i efikasnijeg ostvarivanja prava te ispunjavanja obveza kroz potpunu digitalizaciju pristupa javnim uslugama, izdavanje poreznih akata u elektroničkom obliku i njihove dostave u korisnički pretinac te proširenje elektroničke dostave i za druge akte i komunikaciju poreznog tijela te poreznih obveznika.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

 

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA

 

 

Članak 1.

 

U Općem poreznom zakonu („Narodne novine“, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20. i 114/22.), u članku 8. stavku 10. riječi: „predstečajni sporazum, ili je sukladno Zakonu o stečaju potrošača“  zamjenjuju se riječima: „plan restrukturiranja u predstečajnom postupku, ili je sukladno posebnom propisu o stečaju potrošača“.

 

U stavku 12. iza riječi: „uplate“ dodaje se riječ: „i preplate“.

 

Iza stavka 13. dodaje se stavak 14. koji glasi:

 

„ (14) Na popisu dospjelih i neplaćenih dugova dužnika navodi se kao napomena da su u odnosu na dužnika od strane Porezne uprave provedene dodatne mjere radi provjere mogućih elemenata prikrivanja imovine i izbjegavanja plaćanja poreznog duga.“

 

Članak 2.

 

U članku 31. stavku 1. točki 3. riječi: „ne podnesu zakonom propisana godišnja izvješća,“ zamjenjuju se riječi „ili“.

 

Članak 3.

 

Iza članka 32. dodaje naslov iznad članka i članak 32.a koji glase:

 

 

„Odgovornost za nepodnošenje poreznih prijava

Članak 32.a

 

(1) Smatra se da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva, ako porezni obveznik nije podnio zakonom propisane  mjesečne i godišnje porezne prijave.

 

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, u postupku utvrđivanja porezne obveze jednim poreznim rješenjem utvrđuje se porezna obveza i odgovornost člana društva.

 

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka, s poreznim obveznikom za utvrđenu obvezu odgovaraju solidarno, kao jamci platci.

 

(4) Izjavljena žalba na rješenje iz stavka 2. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.“

 

Članak 4.

 

Iznad članka 44. dodaje se naslov koji glasi : „Obavljanje gospodarske djelatnosti“.

 

U članku 44. stavak 3. mijenja se i glasi:

 

“ (3) Ako se određena gospodarska djelatnost obavlja putem interneta, digitalnih platformi ili drugih virtualnih oblika poslovanja uz izbjegavanje ispunjavanja zahtjeva reguliranih odredbama posebnih propisa i propisa kojima se uređuje pojedina vrsta poreza te se tako ostvaruju nepripadajuće porezne pogodnosti ili izaziva teško nadoknadiva šteta za društvenu zajednicu, nadležno porezno tijelo može izdati nalog o zabrani daljnjeg rada.“.

 

Članak 5.

 

Iza članka 44. dodaje se naslov iznad članka i članak 44.a koji glasi:

 

“ Zabrana izvršenja platnih transakcija

 

Članak 44. a

 

(1) Zabrana rada provodi se i zabranom izvršenja plaćanja  platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta iz članka 44. stavka 3. ovoga Zakona, a zabranu plaćanja izvršavaju pružatelji platnih usluga.

 

(2) Pružatelji  platnih usluga dužni su bez odgađanja onemogućiti izvršenje plaćanja  platnim karticama putem internet kanala u korist poslovnih subjekata koji nedozvoljeno obavljaju gospodarsku djelatnost putem interneta.

 

(3)  U svrhu provedbe stavka 2. ovoga članka, Porezna uprava će za područja koja su u njenoj nadležnosti na mrežnim stranicama objaviti podatke o poslovnim subjektima koji određenu gospodarsku djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje ta djelatnost.

 

(4) Identifikacija plaćanja iz stavka 2. ovoga članka  platnim karticama pružatelja platnih usluga  u Republici Hrvatskoj koja podliježu zabrani izvršenja  provodi se na osnovu identifikatora  koji se dodjeljuju u međunarodnim kartičnim shemama.“

 

 

Članak 6.

 

U članku 59. stavak 8. mijenja se i glasi:

 

„ (8) Porezni akti kojima se odlučuje o pojedinačnim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa te ostala pismena koja nisu porezni akti, a koje izdaje porezno tijelo, mogu se dostavljati elektroničkim putem korisnicima elektroničkog sustava poreznog tijela.“ Stavak 9. mijenja se i glasi:

 

„ (9) Izričit pristanak za dostavu pismena sudionik daje prilikom registracije u elektronički sustav poreznog tijela. “.

 

Članak 7.

 

U članku 64. stavku 1. riječi: „ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica,“ brišu se.

 

Članak 8.

 

U članku 74. stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Porezni obveznici koji su razvrstani u srednje ili velike poduzetnike u smislu odredaba propisa koji uređuje računovodstvo, obveznici poreza na dodanu vrijednost,   pravne osobe obveznici poreza na dobit, obveznici dohotka od samostalne djelatnosti, obveznici poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova i članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi dužni su porezne prijave ili druge podatke potrebne za oporezivanje podnositi Poreznoj upravi elektroničkim putem .“

U stavku 7. rečenica: „Porezne prijave dostavljene elektroničkim putem s naprednim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim.“ briše se.

U  stavku 9. riječi :„koje je izdala ovlaštena pravna osoba registrirana“ zamjenjuju  se riječima: „koje su izdale ovlaštene pravne osobe registrirane“.

 

Članak 9.

 

U članku 82. stavak 4. mijenja se i glasi:

 

„(4) Nalazi utvrđeni očevidom unose se u zapisnik o obavljenom očevidu.“

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5., stavak 6, stavak 7. i stavak 8. koji glase:

„(5) U zapisnik o obavljenom očevidu obvezno se unose i primjedbe poreznog obveznika.

(6) Zapisnik o obavljenom očevidu izdaje se u elektroničkom obliku i dostavlja u korisnički pretinac poreznog obveznika.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, zapisnik koji nije moguće izdati u elektroničkom obliku izdaje se u fizičkom obliku.

(8) Tako sastavljeni zapisnik potpisuju svi sudionici te se uz primjedbe poreznog obveznika obavezno unose i razlozi odbijanja potpisivanja zapisnika.“

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 9.

Članak 10.

 

U članku 102. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

 

„(5) Iznimno od stavka 2. ovog članka, u slučajevima podnošenja prijedloga za sklapanje upravnog ugovora sa Poreznom upravom, putem elektroničkog servisa za dospjele poreze iz nadležnosti Porezne uprave

- porezna obveza iz stavka 2. ovog članka, iskazana na porezno-knjigovodstvenoj kartici smatra se usklađenom s poreznim obveznikom, bez potrebe ovjere potvrde o stanju duga izdane od nadležnog poreznog tijela

- izraz slobodne volje za sklapanjem upravnog ugovora porezni obveznik iskazuje podnošenjem zahtjeva, a porezno tijelo potpisom upravnog ugovora.

(6)  Prijedlog za sklapanje upravnog ugovora s Poreznom upravom za porezni dug do visine 10.000,00 eura ne mora sadržavati prijedlog sredstva osiguranja naplate.“

Članak 11.

 

U članku 108. stavku 7. na kraju briše se točka i dodaju se riječi: „kao i u slučajevima u kojima porezno tijelo nije bilo u mogućnosti pokrenuti postupak naplate.“

 

Članak 12.

 

U članku 114. u stavku 1. riječ: „kunskih“ zamjenjuje se riječima: “računa u eurima“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Podatke iz stavka 1. ovoga članka banke su dužne dostavljati do kraja mjeseca za prethodni mjesec, putem raspoloživih informatičkih tehnologija.“

Članak 13.

 

U članku 117. u stavku 2. riječi „se može obavljati“ zamjenjuju se riječima „može započeti“.

 

U stavku 3. iza točke 4. briše se točka i dodaje se točka 5. koja glasi:

 

„5. u drugim postupcima koji uključuju provjere poslovanja u inozemstvu, povezane osobe i društva te ostale oblike transakcija u prekograničnom poslovanju, kao i porezne aranžmane i poslove koji uključuju više jurisdikcija, odnosno država, provjere transfernih cijena i druge oblike transakcija“.

Članak 14.

 

U članku 119. stavak 1. mijenja se i glasi:

 

“ (1) Porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki porezni obveznici prema propisu kojim je uređeno računovodstveno poslovanje i porezni obveznici iz članka 12.a i 49. ovoga Zakona.“.

 

Članak 15.

 

U članku 120. stavku 3. točki 3. riječi:“ i činjenični“ brišu se.

 

Članak 16.

 

Članak 126. mijenja se i glasi :

„(1) O poreznom nadzoru sastavlja se zapisnik.

(2) Zapisnik treba sadržavati:

naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta

ime i prezime, OIB, odnosno naziv poreznog obveznika

pravni i činjenični temelj

mjesto provođenja i vrijeme trajanja nadzora

imena ovlaštenih osoba koje su nadzor provele

vrste poreza i razdoblje obuhvaćeno nadzorom

opis radnja, činjenica i dokaza provedenih u postupku po kojima su utvrđene nepravilnosti.

(3) Zapisnik se izdaje u elektroničkom obliku te se potpisuje elektroničkim potpisom ili elektroničkim pečatom poreznog tijela i dostavlja u elektronički pretinac poreznog obveznika.  

(4) Iznimno od stavka 3. ako se zapisnik ne može izdati u elektroničkom obliku, izdaje se u fizičkom obliku.

(5) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ništa ne smije dodati ili mijenjati, precrtana mjesta moraju ostati čitljiva, a ako zapisnik ima više listova, svaka stranica mora biti označena rednim brojem i potpisana.  

(6) Na zapisnik o poreznom nadzoru porezni obveznik ima pravo podnijeti prigovor u roku koji ne može biti kraći od pet dana, a niti dulji od 20 dana, računajući od dana primitka zapisnika.

(7)       Porezni obveznik može se odreći prava na prigovor.

(8) Porezno tijelo razmotriti će prigovor na zapisnik  e ako prigovor ne usvoji, razloge neusvajanja treba navesti u obrazloženju poreznog rješenja.

(9) Prigovor podnesen izvan roka iz stavka 6. porezno tijelo neće razmatrati te će isti odbaciti kao nepravovremen rješenjem.

(10) Ako su prigovorom iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, porezno tijelo će o takvim činjenicama i materijalnim dokazima ili novim pravnim ocjenama sastaviti dopunski zapisnik.

(11)     Na dopunski zapisnik ne može se podnijeti prigovor.

(12) Na temelju činjenica utvrđenih u zapisniku i u dopunskom zapisniku o poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje.  

(13) Rješenje iz stavka 12. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 60 dana od dana isteka roka za prigovor na zapisnik, odnosno od dana uručenja dopunskog zapisnika o poreznom nadzoru.

(14) Iznimno od stavka 12. ovoga članka kada u postupku poreznog nadzora nisu utvrđene nepravilnosti ili je obveznik u prigovoru iznio nove činjenice i dokaze temeljem kojih više ne postoji osnova za izmjenu porezne obveze donosi se rješenje kojim se postupak obustavlja.


 Pošaljite nam povratnu informaciju
Što mislite o našem portalu?
Vaša poruka je uspješno poslana.
Input: